BRISEL- MOSKVA Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini rekla je da će Unija ukinuti sankcije Rusiji kada se potpuno sprovede sporazum iz Minska, o mirnom rješenju ukrajinske krize – javlja Tanjug.
„Odluka nije bila laka i ne znači da ne želimo bolje odnose sa Rusijom”, rekla je Mogerini novinarima nakon prvog dana zasjedanja ministara spoljnih poslova EU u Luksemburgu.
Prema njenim riječima, produženje sankcija je „prirodna posledica” zasjedanja šefova država i vlada EU iz marta ove godine, kada su sankcije vezane za sprovođenje sporazuma iz Minska.
Sankcije Rusiji uvedene su 29. jula 2014. godine, posle pada putničkog aviona malezijske kompanije iznad istočne Ukrajine, kada je poginulo svih 298 putnika i članova posade. Sankcije su pooštrene septembra 2014. godine.
EU je 19. juna donijela odluku o produžetku sankcija uvedenih protiv Rusije za još godinu, pošto je pripojila ukrajinsko poluostrvo Krim marta 2014, poslije referenduma na kojem je 97 odsto birača glasalo za aneksiju.
Sankcije, koje su postepeno uvedene i produžene do 23. juna 2016. godine, zabranjuju evropske investicije na Krimu i izvoz robe i tehnologije u oblasti saobraćaja, telekomunikacije i energetike, kao i sve što je povezano sa eksploatacijom nafte, gasa i minerala.
Na Krimu su im zabranjene i turističke aktivnosti, kao i uvoz proizvoda s tog poluostrva u EU.
Pres-sekretar ruskog predsjednika Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, ocijenio je da su sankcije Evropske unije Rusiji neosnovane i nelegalne, a da će Rusija na njihovo produženje odgovoriti po principu reciprociteta.
„Više puta smo rekli, osnova našeg pristupa u razmjeni sankcija je princip reciprociteta”, rekao je Peskov.
Naveo je da Rusija nikada nije bila i nije incijator mjera sankcija – prenio je Tas. Ta praksa, kako je rekao, škodi interesima ne samo učesnika privrednih aktivnosti u Rusiji, već i evropskih zemalja i njihovih poreskih obveznika.
Tas navodi da Peskov nije mogao da odgovori da li je slučajna podudarnost da je odluka o produženju sankcija donijeta 22. juna, na godišnjicu napada Njemačke na SSSR. Putinov pres-sekretar je predložio da se takvo pitanje uputi činovnicima EU.
Ruska agencija prenijela je i reagovanje šefa administracije predsjednika Vladimira Putina, Sergeja Ivanova, da se ne čudi produžavanju sankcija na godišnjicu napada.
„Vas to čudi? Mene, nažalost, odavno ne”, rekao je Ivanov.
Ivanov, takođe, ne smatra slučajnom zaplenu ruske imovine u Evropi na dan početka ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.
„Vi vjerujete u koincidencije? Ja odavno ne vjerujem” – dodao je šef Putinove administracije.
I rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je produženje sankcija na današnji dan „cinično”.
„Naročito cinično izgleda to što su odluku o produženju antiruskih sankcija zemlje EU donijele 22. juna, na dan kada je fašistička Njemačka napala SSSR. Željeli bismo da vjerujemo da je to koincidencija, a ne specijalno smišljen potez”, saopštilo je Ministarstvo inostranih poslova Rusije, a prenose RIA Novosti.
MIP je u saopštenju izrazio razočaranje Rusije što je u EU ponovo prevladao stav rusofobnog lobija „koji je progurao odluku o produženju nelegalnih restrikcija”.
(RTS)
Na ruskoj granici 40.000 NATO vojnika
NATO snage za brzo reagovanje u Evropi moraju da dostignu broj od 40.000 pripadnika, 10 puta više nego što je raspoređeno prošle godine.
Ovo je rekao generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, i naveo da će većina vojnika biti raspoređena u blizini ruske granice.
- Ministri odbrane zemalja NATO-a donijeće odluku o daljem povećanju i jačanju kapaciteta Snaga za brzo reagovanje sa 13.000 na 30.000 ili 40.000 vojnika – najavio je Stoltenberg.
Ova odluka biće zvanično saopštena na ministarskom sastanku u Briselu 24. i 25. juna, prenijela je Raša Tudej.
Vojnici će biti pod komandom šest sjedišta u Bugarskoj, Estoniji, Letoniji, Litvaniji, Poljskoj i Rumuniji.
Antiruski lobi pobijedio
Rusija je izrazila „duboko razočaranje” produžetkom sankcija EU, ocijenivši da je ta odluka donijeta “pod uticajem antiruskog lobija”.
- Duboko smo razočarani što je antiruski lobi još jednom pobijedio u EU, što je dovelo do te odluke i produžetka nelegalnih sankcija - saopštilo je rusko Ministarstvo inostranih poslova.
Šefovi diplomatija Evropske unije juče su za šest mjeseci, do kraja januara 2016. godine, zvanično produžili teške ekonomske sankcije Rusiji zbog njene uloge u ukrajinskoj krizi – saopštili su izvori bliski evropskoj diplomatiji u Briselu.
Te sankcije, koje utiču na skoro sve privredne sektore Rusije, među kojima su bankarstvo, nafta, odbrana i finansijsko tržište, ističu krajem jula.
- Sankcije su produžene dok Rusija ne ispuni svoje obaveze u skladu s mirovnim sporazumom postignutim u Minsku u februaru ove godine - izjavio je britanski ministar spoljnih poslova Filip Hamond.
- EU po inerciji nastavlja da svu odgovornost o sporazumu u Minsku svaljuje na Rusiju – navodi se u saopštenju ruskog ministarstva i dodaje da “Kijev uopšte ne žuri u ispunjavanju svojih obaveza” prema sporazumu.
Bez napretka u mirovnom procesu
Francuski predsjednik Fransoa Oland i njemački kancelar Angela Merkel su u razgovoru sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom ukazali da nema napretka u mirovnom procesu u Ukrajini.
Oland, Merkelova i Putin razgovarali su telefonom, uoči novog sastanka ministara spoljnih poslova Francuske, Njemačke, Rusije i Ukrajine u Parizu – prenio je Rojters.
“Na današnjem sastanku u Luksemburgu ministri spoljnih poslova zemalja EU produžili su ekonomske sankcije Rusiji zbog krize u Ukrajini za šest mjeseci. Međutim, ovo pitanje nije bilo razmatrano tokom 45-minutnog razgovora predsjednika Francuske, Rusije i njemačkog kancelara” – saopšteno je iz kabineta francuskog predsjednika.